Delegacija sastavljena od dva predstavnika naše udruge CeKaDe Sandre Grozdanov i Ane Karakaš, predstavnika DND Gospić Sanje Puškarić i Grada Rijeke Maje Pudić, na put je krenula s velikim iščekivanjem i zanimanjem, dok predstavnica grada Gospića, iz opravdanih razoga, nije bila u mogućnosti pridružiti nam se. Cilj ovog studijskog putovanja bio je u kratkom periodu koje smo imali na raspolaganju, vidjeti primjere dobre prakse intersektorske suradnje na razini gradova i općina vezane za učinkovite modele planiranja lokalnih proračuna i umrežavanje za podršku djeci i obiteljima koje žive u siromaštvu, odnosno vidjeti iz prve ruke kako se odvija intersektorska suradnja organizacija civilnog društva, tj. nevladinih organizacija s jedne strane i državnih institucija s druge strane u području borbe protiv siromaštva djece i obitelji, kako bi neke od primjera dobre prakse mogli primijeniti i u našoj zemlji, odnosno lokalnim sredinama. Isto smo uz pomoć, partnerske organizacije, think-tank FAFO, koja je organizirala sve aktivnosti, čini nam se i uspjeli.
Dana 16. siječnja 2023. posjetile smo spomenutu partnersku organizaciju, Institut za rad i socijalno istraživanje FAFO, gdje su nas voditeljica Instituta dr. Tone Fløtten i njena asistentica Gunhild Astrid Frisell uputile u specifičnosti nordijskog modela socijalnog sustava te smo dobili uvid kako navedeni model funkcionira i kakve mjere i mogućnosti pruža država u području zaštite djece i obitelji koji su izloženi ili u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Istaknuto je da u Norveškoj proteklih 10 godina, posebice zadnjih godinu dana od imigrantskog vala iz Ukrajne, raste broj djece i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te se samim time i ovoj temi posvećuje sve veća pažnja. Tijekom prezentacije imale smo mogućnost postavljati pitanja, te prokomentirati i komparirati sličnosti i razlike s našim sustavom.
Dana 17. siječnja 2023. posjetili smo City of Oslo Agency of Education (Agenciju za obrazovanje), gdje su nam voditeljice predstavile različite programe i projekte, načine pokretanja istih s posebnim naglaskom na one usmjerene na borbu protiv siromaštva I osiguravanje jednakih prilika i mogućnosti za svu djecu. Zanimljiv je bio primjer projekta koji je pokrenula političarka angažirajući se i financirajući ga, s čime se u Hrvatskoj nismo susretali. Uočena je i velika razlika u odnosu na Hrvatsku u tome što se škole samoinicijativno mogu javiti Agenciji za pomoć i razvoj pojedinih programa ili projekata, što kod nas nije slučaj.
Nakon Agencije posjetili smo i dio grada, Homlia, gdje živi više od 50 % imigranata, i u kojem postoji veći rizik od socijalne isključenosti, odnosno siromaštva. Tamo su nas u svojim prostorijama primili zaposlenici The Norwegian Labour and Welfare Administration (Norveškog sustava za rad i dobrobit), koji su nas upoznali s mjerama koje provode prema i mogućnostima koje osiguravaju obiteljima u potrebi. Naglasili su da im najveći izazov u radu predstavlja stjecanje povjerenja korisnika imigrantskog porijekla. Naime, domicilno stanovništvo ima povjerenja u sustav, dok korisnici iz imigrantskih skupina što je i očekivano ako se uzmu u obzir okolnosti pod kojima su došli u Norvešku kao i kulturološke razlike, su nepovjerljivi, što je zahtijevalo modifikaciju dotadadašneg načina rada. Kao pozitivno uporište ističu međusobnu suradnju I umreženost nevladinih organizacija s jedne strane i državnih I lokalnih institucija.
U istom naselju posjetile smo klub za djecu i mlade „Forandringshuset Holmlia “, mjesto kojim upravljaju dvije nevladine organizacije. Osim brojnih aktivnosti i mogućnosti provođenja slobodnog vremena za djecu i mlade, organiziraju aktivnosti i za odrasle, primjerice druženja budućih i mladih majki ili druženja starijih osoba, sve sa ciljem prevencije socijalne isključenosti. Korisnici imaju osigurane obroke po simboličnoj cijeni, a ukoliko nemaju mogućnosti platiti taj minimalan iznos, zauzvrat mogu oprati suđe ili na neki drugi način kompenzirati. Također, postoji mogućnost honorarnog/privremenog zapošljavanje mladih osoba, što smo i same imale prilike vidjeti. U sklopu kluba osim provođenja različitih radionica i aktivnosti, korisnici mogu organizirati proslave rođendana ili nekih drugih važnih životnih događaja. Također, po potrebi, pružaju psihološku te ostale vrste podrške i pomoći za djecu i mlade.
Dana 18. siječnja 2023. u Oslo Red Cross (predstavništvu Crvenog križa u Oslu) voditeljice odjela za humanitarne programe te odjela za djecu i obitelji na području Osla prezentirale su sve projekte i vezano za obitelji i djecu u riziku od siromaštva koje provode. Nastavno, saznale smo nešto više o pilot projektu koji se trenutno primjenjuje na području grada Osla, kućama za druženje djece i obitelji/Obiteljskim centrima. Isti su zamišljeni kao mjesta gdje obitelji imaju priliku međusobno upoznavati se i stvarati socijalnu mrežu, odnosno zajedno kao obitelji ili više obitelji sudjelovati u različitim aktivnostima. Nadalje, za obitelji u riziku od siromaštva koje nisu u mogućnosti priuštiti si odlazak na ljetovanje/zimovanje organiziraju ista. Obiteljski centri smješteni su područjima grada gdje živi najveći broj djece lošijeg socioekonomskog statusa, no otvoreni su za sve građane kako bi se izbjegla stigmatizacija, što je generalno stav i drugih organizacija koje smo posjetili. Spomenuti pilot projekt pokazuje dobre rezultate, pa se nadaju da će se početi provoditi i u drugim dijelovima Norveške, što je će i biti ostvarivo budući da je u sklopu Crvenog križa na području Norveške trenutno uključeno 50.000,00 volontera
Nakon Crvenog križa posjetili smo i Blue Cross Norway (Plavi križ) smješten Lindebergu, dijelu Osla, također mjestu kojem živi značajan broj obitelji i djece u potrebi. U novouređenoj kući organiziraju različite aktivnosti za djecu do 13 godina, a planiraju i provođenje projekta u kojem bi okupljali i mlade. Cijeli koncept rada usmjeren je na osiguravanje mjesta gdje se obitelji i djeca osjećaju i sigurno, gdje imaju priliku zajedno, vole i žele provoditi vrijeme. Ističu da je provođenje ovakvih projekata važan korak u prevenciju poremećaja u ponašanju i maloljetničke delinkvencije.
U nevladinoj organizaciji Redd Barna Norway, koja je jedna od 28 zemalja članica globalne organizacije Save the Children, imale smo prilike saznati više o njihovom djelokrugu rada. Strateški prioriteti organizacije za razdoblje 2022.-2024. godine jesu osiguravanje kvalitetnog obrazovanja za djecu, zaštita djece od nasilja i zlostavljanja, zaštita djece od klimatskih promjena i borba protiv siromaštva i socijalne iskjučenosti djece. Imaju 260 zaposlenih koji razvijaju projekte i surađuju s organizacijama civilnog društva, predstavnicima vlasti i tvrtkama (sponzorima) kako bi bili što uspješniji u borbi protiv siromaštva djece. Temelje se i poseban naglasak stavljaju na UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta, te direktno utječu na javne politike s ciljem poboljšanja i što bolje provedbe same Konvencije. Unutar Red Barna-e djeluje i organizacija PRESS, namijenjena mladima od 13 do 25 godina.
Posljednja adresa koju smo posjetili, a možemo reći i šećer na kraju, bila je prezentacija AlleMed-a (Allin). Allemed (Allin) je alat stvoren od strane Nasjonal dugnad mot fattigdom ut utenforskap blant barn o gunge/NDFU (National effort to reduce poverty and exclusion among children and young people. NDFU je zajednička inicijativa norveških nevladinih organizacija, akademske zajednice i udruženja, a spomenuti alat stvoren je kako bi sva djeca, neovisno o financijskijim prilikama iz kojih dolaze, imala jednake mogućnosti za sudjelovanje u rekreativnim/slobodnim aktivnostima. Svi materijali javno su dostupni na web stranici, a mi smo dobili na poklon kartice koje koriste na radionicama za djecu na engleskom jeziku. Naime, isti organiziraju I radionice s dionicima lokalnih politika kako bi koristeći dostupne materijale pronašli načine nošenja s različitim problemskih situacijama, na taj način ostvarujući direktan utjecaj na lokalne politike.
Ovim studijskim posjetom kao članice delegacije dobile smo priliku vidjeti na koji način se u Norveškoj kroz suradnju institucija i nevladinog sektora bori protiv siromaštva i socijalne isključenosti djece i mladih. Zapazili smo da u Norveškoj proteklih 10 godina, posebice zadnjih godinu dana, kada su primili preko 30.000,00 osoba izbjeglih iz Ukrajine, raste broj djece I obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te se samim time i ovoj temi posvećuje veća pažnja.
Kao važno uporište koje omogućava postizanje izvrsnih rezultata u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti ističe se dobra umreženost i izvrsna suradnja svih dionika, na čemu u našoj domovini još moramo raditi. Nadalje, kao bitna razlika u odnosu na naše radne uvjete, jest financijska stabilnost, što svakako utječe na mogućnost postizanja optimalnih rezultata. Naime, većinu organizacija u Norveškoj u 90% financira upravo država/lokalna vlast kako bi osigurala jednake prilike za sve, što nije samo slovo na papiru, nego se doista I provodi. Slično iskustvo s financijskom stabilnošću nevladinog sektora imamo i iz studijske posjete Francuskoj, pa se postavlja legitimno pitanje potrebe za promjenom znatno težih radnih uvjeta udruga koje rade s ovim/svim osjetljivim skupinama u Hrvatskoj. Ostatak financijskih sredstava osiguravaju različiti sponzori kroz donacije, što je kod njih, za razliku od Hrvatske, kao i osvještenost o važnosti volontiranja na višem stupnju razvijenosti.
Moramo naglasiti da u našem društvu, ima značajnih pomaka, ali i da ima još puno prostora za poboljšanje. Ono što kao nevladina organizacija, možemo prenijeti iz Norveškog sustava jest nastaviti jačati već postojeću Intersektorsku platformu te kroz istu ali, I samostalno, pokušati utjecati na lokalne politike u donošenju odluka na dobrobit djece i mladih posebice na modele planiranja lokalnih proračuna i umrežavanje za podršku djeci i obiteljima koje žive u siromaštvu. Nadalje, napominjemo da je i u Norveškoj još jednom potvrđena važnost provođenja sustavnih istraživanja prije donošenja pravovremenih i učinkovitih mjera prema krajnjim korisnicima, o ovom slučaju s obiteljima i djeci u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što korespondira i s preporukama provedenog istraživanja “Izazov siromaštva i socijalne isključenosti djece na području Rijeke i Gospića“ o važnosti osnivanja Dječjeg opservatorija, pa se isto nameće kao važan korak u budućnost .
Zaključno, iskustvo i znanja koja smo stekli te primjeri dobre prakse koje smo vidjeli, zasigurno će nam pomoći u daljnjoj borbi za stvaranje društva jednakih mogućnosti.
